Djeca i ekrani: Kako zaštititi djetinjstvo u digitalnom svijetu?
U današnjem društvu, suvremene tehnologije sastavni su dio svakodnevnog života gotovo svake odrasle osobe - a time, posredno ili neposredno, i života djece. Djeca sve češće i sve ranije dolaze u kontakt s ekranima: televizorima, pametnim telefonima, tabletima, računalima. Tehnologija je danas neizbježna, ali upravo zato je ključno postaviti jasne granice koje će poduprijeti zdrav psihološki, emocionalni i socijalni razvoj djeteta.
Danas je dostupan niz medijskih sadržaja za koje se tvrdi da djeluju poticajno na rani dječji razvoj. Dječje mogućnosti praćenja i razumijevanja sadržaja često nemaju razinu koja je potrebna da bi video sadržaji mogli imati edukativnu ulogu.
Kod djece mlađe od tri godine sama izloženost video sadržajima nije dovoljna za učenje i razvoj govora već je potrebna i podrška odrasle osobe u vidu interakcije uživo.
Djeca u ranoj dobi najviše uče iz stvarnih situacija i interakcija s drugima.
Što nam govore istraživanja?
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Napredak (2020), više od 80 % djece u Hrvatskoj živi u kućanstvima s preko pet elektroničkih uređaja, a ista proporcija počinje koristiti uređaje već prije druge godine života. Djeca nisu samo pasivni promatrači, već i aktivni korisnici digitalne tehnologije - i to od najranije dobi.
Nažalost, vrijeme provedeno ispred ekrana znatno nadilazi preporuke stručnjaka, osobito vikendima, kada je korištenje još intenzivnije. Djeca sve češće koriste uređaje tijekom obroka i prije spavanja, što dodatno narušava njihove svakodnevne rutine i razvoj.
Također, za svako četvrto dijete ne postoje nikakva pravila o korištenju ekrana, a mnogi ih koriste bez nadzora odraslih. Roditelji često nisu sigurni u štetnost ili korist tehnologije, a tek trećina smatra da ima dovoljno znanja o toj temi. Primijećen je i sve češći trend posjedovanja mobitela kod djece predškolske dobi.
Zašto je prekomjerna izloženost ekranima problem?
Štetnost ekrana ne proizlazi samo iz sadržaja kojem su djeca izložena - a koji često ni ne mogu u potpunosti razumjeti - već i iz odsustva ključnih razvojnih podražaja: dodira, pokreta, izraza lica, govora, zvukova prirode, igre i socijalne interakcije.
Djeca koja od najranije dobi provode previše vremena pred ekranima često razvijaju tzv. „unutarnje svjetove“, koji su nerijetko odvojeni od stvarnosti u kojoj žive. Posebno su najosjetljivija najmlađa djeca do treće godine života. Njihov mozak još nema razvijene mehanizme za filtriranje informacija. Što je više vremena provedeno pred ekranima, to je manje prostora za igru, kontakt, kretanje i razvojne poticaje koji su djeci u toj dobi nezamjenjivi.
Što možemo učiniti?
Za djecu do 3. godine:
Razgovarati s djetetom o onome što je vidjelo i kako je to razumjelo
Preporuke za roditelje - što konkretno možete učiniti?
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Napredak (2020), više od 80 % djece u Hrvatskoj živi u kućanstvima s preko pet elektroničkih uređaja, a ista proporcija počinje koristiti uređaje već prije druge godine života. Djeca nisu samo pasivni promatrači, već i aktivni korisnici digitalne tehnologije - i to od najranije dobi.
Nažalost, vrijeme provedeno ispred ekrana znatno nadilazi preporuke stručnjaka, osobito vikendima, kada je korištenje još intenzivnije. Djeca sve češće koriste uređaje tijekom obroka i prije spavanja, što dodatno narušava njihove svakodnevne rutine i razvoj.
Također, za svako četvrto dijete ne postoje nikakva pravila o korištenju ekrana, a mnogi ih koriste bez nadzora odraslih. Roditelji često nisu sigurni u štetnost ili korist tehnologije, a tek trećina smatra da ima dovoljno znanja o toj temi. Primijećen je i sve češći trend posjedovanja mobitela kod djece predškolske dobi.
Zašto je prekomjerna izloženost ekranima problem?
Štetnost ekrana ne proizlazi samo iz sadržaja kojem su djeca izložena - a koji često ni ne mogu u potpunosti razumjeti - već i iz odsustva ključnih razvojnih podražaja: dodira, pokreta, izraza lica, govora, zvukova prirode, igre i socijalne interakcije.
Djeca koja od najranije dobi provode previše vremena pred ekranima često razvijaju tzv. „unutarnje svjetove“, koji su nerijetko odvojeni od stvarnosti u kojoj žive. Posebno su najosjetljivija najmlađa djeca do treće godine života. Njihov mozak još nema razvijene mehanizme za filtriranje informacija. Što je više vremena provedeno pred ekranima, to je manje prostora za igru, kontakt, kretanje i razvojne poticaje koji su djeci u toj dobi nezamjenjivi.
Što možemo učiniti?Za djecu do 3. godine:
- Izbjegavati korištenje svih ekrana (TV, mobitel, tablet itd.)
Razgovarati s djetetom o onome što je vidjelo i kako je to razumjelo
- Ograničiti screen time na 1 sat dnevno, uz prisustvo odrasle osobe
Preporuke za roditelje - što konkretno možete učiniti?
- Izbjegavajte korištenje digitalnih medija kod djece mlađe od 2 godine.
- Djeci od 2 do 5 godina ograničite screen time na sat vremena dnevno, uz pažljivo birane i edukativne sadržaje.
- Kod starije djece postupno povećavajte vrijeme, ali ne iznad 2 sata dnevno.
- Ugasite uređaje kada ih ne koristite - neka ekran ne bude stalno prisutan.
- Postavite jasna pravila: kada, koliko i što se smije gledati.
- Zajednički obroci i igre trebaju biti bez ekrana.
- Sat vremena prije spavanja - bez ekrana!
- Izbjegavajte sadržaje koji su neprimjereni dobi djeteta, osobito nasilne, seksualne ili izrazito brze sadržaje.
- Ograničite marketing - reklame mogu oblikovati djetetove želje i ponašanja.
- Birajte edukativne i pozitivne sadržaje.
- Uvijek budite uz dijete dok koristi digitalne medije, razgovarajte o sadržaju.
- Zajednički koristite medije - gradite medijsku pismenost zajedno.
- Nemojte postavljati televizore i uređaje u dječje sobe.
- Istražite aplikacije prije nego ih djetetu dopustite.
- Budite dobar primjer - i sami ograničite upotrebu ekrana.
- Naučite druge načine kako umiriti dijete i razvijati njegove emocionalne vještine.
