Boravak na zraku zimi
Jedna od glavnih zadaća u kolektivu je zdravstvena zaštita djece što kroz usvajanje zdravih navika podrazumijeva i svakodnevni boravak na zraku tijekom cijele godine sukladno vremenskim prilikama i dobi djeteta.
Boravak na otvorenom prostoru i svježem zraku ima pozitivan utjecaj na cjelokupan psihofizički razvoj djeteta. U zimskim mjesecima u zatvorenim prostorima djeca češće i lakše obolijevaju od bolesti dišnog sustava, ali i drugih bolesti. Zbog toga ih treba svakodnevno i redovito izvoditi na svjež zrak i do dva puta dnevno. Preporuča se različito vrijeme dužine boravka na otvorenom prostoru i to od 30, 40 do 60 minuta, zavisno o temperaturi zraka i dobi djeteta. Temperatura ispod nule nije prepreka boravku na otvorenom. Djeca mogu biti na igralištu i kod temperature do - 10 stupnjeva, ako nema vjetra, magle i jakog jutarnjeg mraza. Mlađa djeca borave kraće, do 30 minuta, a starija mogu i do sat vremena ovisno o vremenskim prilikama. Djeca mogu i trebaju boraviti na otvorenom u svim vremenskim uvjetima tj. kada je oblačno, sunčano, kišovito, kada pada snijeg i kada su niske temperature. Iznimno se ne preporuča boraviti vani kada je jako vjetrovito i maglovito. Boravkom u prirodi stvara se ravnoteža između dobrih i loših bakterija. Nakon što se izmore na hladnom zraku, djeca će bolje jesti i lakše zaspati.
Da li će se dijete razboljeti ako je zimi vani? Ne.
U zatvorenom prostoru zbog lošijih mikroklimatskih uvjeta (suhi zrak, smanjena vlaga) dolazi do isušenja sluznice u nosu, smanjenja lučenja sluzi, smanjuje se funkcija nosnih dlačica koje pročišćuju zrak pa zbog toga „nečisti zrak ulazi u pluća“, samim time može naštetit organizmu i pogodovati razvoju bolesti. Dok djeca koja borave vani uče se prilagodljivosti kako na vremenske uvjete i neravan teren tako i na životne izazove. Provodeći najmanje jedan sat u slobodnoj nestrukturiranoj igri na zraku djeca su spretnija, samostalnija, imaju bolju kondiciju, zadovoljnija su, jačaju svoje socijalne vještine. Njihova mašta nema granica, koncentracija im je bolja pa mogu bolje učiti, osjećaju se opušteno i sretno. Izloženost prirodnom svjetlu, te fokusiranje udaljenih predmeta i pojava djeluje preventivno na kratkovidnost. Djeca se povezuju s prirodom i uče o svijetu koji ih okružuje; oštre svoja osjetila dodirivanjem, gledanjem, slušanjem i kušanjem. Kretanje je glavni pokretač cjelovitog neurokognitivnog razvoja.
Neredovito prozračivanje prostora utječe također na učestalo pobolijevanje kod djece.
Da bi djeca boravila zimi na otvorenom moraju imati odgovarajuću odjeću i obuću, prilagođenu godišnjem dobu koja kao takva mora biti praktična i primjerena aktivnostima kako ne bi sputavala dijete u njegovim aktivnostima, također mora omogućiti regulaciju tjelesne topline. Zimi je nepotrebno obući previše odjeće (nekoliko vesta, hlača ...) jer se tada dijete znoji. Kapa, šal i rukavice su sastavni i obavezan dio zimske odjeće.
Za boravak na zraku potrebna nam je suradnja roditelja. U dogovoru sa odgojiteljima, osigurajte djeci (rezervnu) odjeću i obuću primjerenu njihovoj dobi, veličini i vremenskim prilikama. Gumene čizmice izaberite u djetetovoj najljepšoj boji, a kišobran s najdražim likom iz crtića.
Važno je napomenuti, za nas ne postoji loše vrijeme već samo neprimjeren odabir odjeće i obuće.
„Obucite dijete kako biste obukli sebe, tj. ni previše ni premalo.“
Ne postoji loše vrijeme, postoji samo neprimjerena oprema (norveška izreka)
Ispiši stranicu
